218 mjesnih odbora Zagreba: što pokažu gradski otvoreni podaci kad ih spojite

Zagreb ima 218 mjesnih odbora. To je razina na kojoj djeluju vijeća mjesnih odbora i na kojoj stanovnici najčešće razmišljaju o svojem susjedstvu: koliko je daleko škola, kako vozi tramvaj, gdje je najbliža trgovina. Podaci koji bi na ta pitanja odgovorili uglavnom već postoje i javno su objavljeni. Problem je što ih je teško spojiti.

Zato smo u rujnu 2026. o vlastitom trošku napravili studiju koja to radi: spaja isključivo otvorene podatke za svih 218 mjesnih odbora, u kojima živi 767.131 stanovnik u 300.329 kućanstava. Rezultat je osam izvještaja koje u cijelosti proizvodi programski kod, pa ih se može ponovno izraditi iz istih izvora.

Zašto su otvoreni podaci danas teški za upotrebu

Grad Zagreb i državne institucije objavljuju mnogo podataka, ali svaka institucija u svojem okviru. Prostorne granice, ustanove i kapitalna ulaganja nalaze se na gradskim poslužiteljima geoprostornih usluga i na portalu data.zagreb.hr. Statistički skupovi su na nacionalnom portalu data.gov.hr. Stanovništvo, rođenja i vitalnu statistiku objavljuje Državni zavod za statistiku, uključujući Popis stanovništva 2021. Vozni red javnog prijevoza ZET objavljuje u statičkom GTFS formatu, a trgovine i usluge najpotpunije su ucrtane u OpenStreetMapu.

Svaki od tih izvora sam za sebe je koristan. Zajedno ne pristaju jedan uz drugoga: jedan skup podataka vezan je uz mjesne odbore, drugi samo uz gradske četvrti, treći uz adrese ili koordinate, četvrti uz stajališta i linije. Tko želi usporediti dva susjedstva, najprije mora riješiti pitanje koje s tim susjedstvima nema veze — kako te okvire svesti na zajedničku jedinicu.

Kako to rješava ponovljivi postupak

Odgovor nije jednokratna tablica složena ručno, nego program koji svaki put isto preuzme, spoji i provjeri podatke. U prijedlogu projekta taj je postupak opisan u četiri koraka:

1. Preuzimanje. Program dohvaća svaki izvor s javnog poslužitelja i bilježi koje je izdanje uzeo i kada. Uz svaku objavljenu brojku zato stoji izvor iz kojega je nastala i datum preuzimanja.
2. Prijenos. Program prostornim spajanjem prenosi na 218 mjesnih odbora one slojeve čija razlučivost to dopušta. Podatke objavljene samo po gradskim četvrtima ostavlja na toj razini, umjesto da ih izmisli na nižoj. Kontrola je dvostruka: svaki mjesni odbor mora dobiti geometriju, a zbrojevi po gradskim četvrtima moraju odgovarati objavljenima.
3. Izvođenje. Nad tako spojenom bazom program izračunava pokazatelje i projekcije, a objavljuje samo one koji su prošli provjeru pokrivenosti, raspona i smjera.
4. Objava. Rezultati se izračunaju unaprijed i objave kao gotove datoteke, pa nijedan upit ne pokreće izračun na poslužitelju.

Ključna je druga kontrola. Ako zbroj stanovnika mjesnih odbora jedne gradske četvrti ne odgovara broju koji je za tu četvrt objavljen, negdje je greška: u granicama, u spajanju ili u samom izvoru. Takva provjera ne dokazuje da je sve ispravno, ali pouzdano otkriva kad nešto nije.

Što je studija napravila

Studija je samofinancirana i koristi samo otvorene podatke. Obuhvaća svih 218 mjesnih odbora, 767.131 stanovnika i 300.329 kućanstava, a rezultat je osam izvještaja iz rujna 2026. koje proizvodi kod, a ne ručna obrada. Izvještaji zasad nisu javno objavljeni. Ako se projekt nastavi, objavit će se zajedno s kodom koji ih proizvodi.

Prijedlog: Grad budućnosti

Na temelju studije prijavili smo 15. rujna 2026. prijedlog na poziv Grada Zagreba za projekte temeljene na otvorenim podacima. Projekt se zove Grad budućnosti. Odluka o prijedlogu još nije donesena, pa je ono što slijedi opis prijedloga, a ne gotovog proizvoda.

Prijedlog predviđa pet rezultata, svi javno dostupni, bez naknade i bez prijave:

• jedinstvenu prostornu bazu svih 218 mjesnih odbora, sa stanovništvom, ustanovama i kapitalnim ulaganjima na jednome mjestu;
• projekciju demografske i infrastrukturne slike svake gradske četvrti, izvedenu iz odnosa provjerenih nad popisom stanovništva — izmjerene veličine ostaju na razini mjesnih odbora, a izvedene se objavljuju na razini koju izvor podnosi;
• karte, stranice profila susjedstva i dvije aplikacije za odlučivanje: stručnu za gradska tijela i javni upitnik „Gdje živjeti?”;
• izvedene skupove podataka u strojno čitljivim datotekama;
• programski kod koji sve to proizvodi, uz opis metode.

Licence su određene unaprijed. Skupovi podataka objavljuju se pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0. Skup koji sadrži sloj preuzet iz OpenStreetMapa (u Geofabrikovu izdanju za Hrvatsku) objavljuje se pod licencom Open Database License 1.0, jer ta licenca obvezuje na jednaku licencu izvedene baze. Kod se objavljuje pod licencom MIT.

Bez osobnih podataka i bez vlastitih ulaza

Projekt radi samo sa skupnim, već objavljenim podacima. Nijedan rezultat ne opisuje pojedinca, kućanstvo ni pojedinačnu adresu, a najmanja jedinica prikaza je mjesni odbor. Nijedan izvor ne traži ugovor, naknadu ni pristupni ključ.

Svaku veličinu projekt izvodi iz podataka koji su već javni i ne unosi nijedan vlastiti ulaz. Izvedena veličina je nova, ali njezini izvori nisu, pa je svatko može provjeriti. Objavljuju se samo povezanosti koje su izdržale provjeru, a uz rezultat se objavljuje i popis onoga što je ispitano i odbačeno, s razlogom odbacivanja.

Što to govori o kvaliteti otvorenih podataka

Najkorisniji nusproizvod ovakvog postupka nije karta, nego mjera. Svaki izvor koji ne prođe provjeru, svaki sloj koji se ne može prenijeti na mjesne odbore i svaki zbroj koji ne odgovara objavljenom ukazuje na konkretno mjesto gdje otvoreni podaci još nisu upotrebljivi onoliko koliko bi mogli biti. Grad bi tako uz opis svojih susjedstava dobio i mjerljivu povratnu informaciju o vlastitim podacima.

Budući da su kod i evidencija izvora otvoreni, postupak može ponoviti i osvježiti bilo tko — Grad, drugi prijavitelj ili stanovnik — nad novim izdanjima podataka, bez ikakve obveze prema nama.

Ako radite s otvorenim podacima Zagreba ili vas zanima analiza podataka za vaše područje, javite nam se.

---

Poveznice na izvore provjerene su 27. rujna 2026. Grad budućnosti je prijedlog podnesen na javni poziv; o njemu još nije odlučeno.